Novosti

Nastojao sam da se
o Derventi čuje i zna

Gdje god sam hodio, a imao sam priliku obavljajući javne poslove da boravim u metropolama od Strazbura, preko Brisela do Vašingtona, da nešto kažem o Derventi, da afirmišem ljude i stvaraoce. Uvijek sam navodio ime najvećeg živog naučnika iz Dervente, mog zemljaka, Bore Đuričića, čije ime će zlatnim slovima biti upisano u anale nauke Republike Srpske i šire.
Kazao je to mr Slobodan Nagradić, ovogodišnji dobitnik Velikogospojinske povelje sa zlatnim grbom grada, čija je karijera ispunjena brojnim javnim angažamanima i čiji potpis nosi mnoštvo naučnih radova, knjiga i publikacija.
Bio je i još uvijek je aktivan u radu nevladinog sektora u oblasti kulture, umjetnosti, informisanja, izdavaštva i humanitarnog rada. Za povelju je predložen zbog kontinuiranog i izuzetnog doprinosa i postignutih rezultata na razvoju i unapređenju Dervente i Republike Srpske u oblastima nauke, kulture i obrazovanja.
– Smatram da su priznanja značajna u životu svakog pojednica, privrednog subjekata ili društvene organizacije, jer u tom slučaju on postaje i neka vrsta uzora drugima – istakao je Nagradić dodavši da Velikogospojinsku povelju vidi kao presjek svega onog što je postigao u proteklih 40 godina.
– Možda malo žalim što priznanje ovog nivoa nije stiglo nešto ranije dok je čovjek mlad i dok mu to daleko više znači. I dalje stvaram da ostavim još neko zrno zaostavštine za potomke, da jednog dana pogledaju i saznaju šta sam radio – rekao je Nagradić koji je nedavno objavio svoju 50. knjigu.
– Ne bih rekao da sam uradio nešto značajno u oblastima u kojima sam se bavio, ali nije ni malo s obzirom na uslove i mogućnosti u kojima sam djelovao. U Republici Srpskoj u oblastima u kojima ja djeluje samo jedan autor ima više objavljenih knjiga. Osim pisanja knjiga objavljivao sam dosta i u naučnim časopisima, pokretao i časopise i novine, bio urednik – rekao je Nagradić

Crnča
Nagradić je tokom rata, izbjegavši iz Sarajeva, živio u Gradišci, a od 2004. godine nastanjen u Banjaluci. Kada god je mogao, dodaje, dolazio je u Crnču, nastojeći da da makar i najmanji doprinos zavičaju.

Related posts

Sjećanje na prvo
oslobođenje Dervente

Derventski List

Osveštanje krstova za
hram i zvonik u nedjelju

Derventski List

Konzularni dani
od 13. novembra

Derventski List

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete s ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvatam Pročitaj još