Investicioni ciklus koji je aktuelan u Derventi vrijedan je oko 13 miliona maraka, a praktično svi projekti, osim rekonstrukcije objekta osnovne škole, su finansirani vlastitim sredstvima, i to je, prema mom sudu, velika vrijednost naše politike. Uspijevamo da ulažemo značajna sredstva u infrastrukturu i istovremeno održimo finansijsku stabilnost i kontinuitet u isplatama svih obaveza koje budžet ima.
Kazao je to u intrvjuu Derventskom listu gradonačelnik Milorad Simić rezimirajući period između dva Dana grada i objelodanivši sugrađanima planove koji bi tek trebalo da se realizuju.
Velika Gospojina je jedan od naznačajnijih praznika za stanovnike Dervente, a proslavljanje velikih praznika uvijek je prilika za podsjećanje na ono što je urađeno, kao i prezentaciju planova i ideja za naredni period, a najbolji sagovornik tim povodom je, tradicionalno, gradonačelnik.
-Derventa zaslužuje da se širi, da raste i da svojim stanovnicima pruži više i bolje – rekao je Simić.
Velika Gospojina uvijek je prilika da rezimiramo proteklih 12 mjeseci. Šta se to u Derventi promijenilo od prošlog Dana grada?
-Ako posmatramo period od prošle do ove Velike Gospojine, možemo da govorimo o investicionom ciklusu od čak 13 miliona maraka. Neki od tih projekata su završeni, kao što je osinjski vodovod, Vatrogasni dom, Ulica kralja Petra Prvog, Rukometno igralište, a neki su u fazi realizacije poput rekonstrukcije objekta Osnovne škole „Nikola Tesla“ i proširenja kapaciteta vrtića „Trol“. Naravno, to su samo neki od projekata koji su Derventu učinili ili će učiniti ljepšom i atraktivnijom. Tome svakako treba dodati i 77 putnih pravaca u selima, 29 gradskih ulica i osam trotoara, koji su izgrađeni ili je njihova izgradnja u toku. Za izgradnju kanalizacije u Novom Naselju i Omeragićima opredijelili smo 734.000 maraka, a za javnu rasvjetu 240.000 KMi tako dalje.
Vi volite da naglasite da je veliki dio projekata finansiran vlastitim sredstvima?
-Praktično svi pomenuti projekti, osim rekonstrukcije objekta osnovne škole, su finansirani vlastitim sredstvima, i to je, prema mom sudu, velika vrijednost naše politike. Uspijevamo da ulažemo značajna sredstva u infrastrukturu i istovremeno održimo finansijsku stabilnost i kontinuitet u isplatama svih obaveza koje budžet ima. Ne propuštam priliku da naglasim da je Derventa među najmanje zaduženim lokalnim zajednicama, da smo imali tri revizije i da su sva tri izvještaja bili pozitivni, po čemu smo izuzetak u BiH.
Osinjski vodovod je projekat oko kojeg su se „lomila koplja“, bilo je svakakvih, pa i ružnih detalja, nevjerice i nepovjerenja, ali je projekat dovoden do kraja.
-Bilo je i otvorenih opstrukcija, ubjeđivanja ljudi da od toga nema ništa, da je to krađa novca i tako dalje. E, sada oni koji su to radili i tako govorili, nisu samo radili protiv mene, mojih saradnika i ove političke strukture koja je taj projekat realizovala. Oni su direktno, najdirektnije, bili protiv ljudi, domaćina kojima je voda prijeko potrebna, lažući ih da od vode neće biti ništa. Ozbiljnost domaćina, ali i naša upornost i čvrsta volja da taj posao uradimo, su bili snažniji argumenti i danas je 1.036 domaćinstava priključeno na sistem od 170 kilometara mreže, u koji je uloženo nešto više od četiri miliona maraka. Tome treba dodati i vodovode u Gornjem i Donjem Višnjiku, kao i u Kostrešu i Barici. Nedavno smo potpisali i ugovor u vrijednosti od 733.799 KM za izgradnju kanalizacione mreže u Ulici Stevana Sinđelića i dijelu Novog naselja, a riječ je o oko 150 priključaka. Možete li zamisliti koliki je značaj tog projekta za tih 150 domaćinstava, ali i mnoge druge jer neće se širiti neprijatan miris i neće postojati opasnosti od zaraze i tako dalje.
Ipak, vodovodi i kanalizacije, ma koliko bili važni za građane, za objektive nisu atraktivni. Ima detalja koji su golim okom vidljivi i koji su promijenili izgled Dervente.
– Naravno, da ima. Već sam pomenuo Ulicu kralja Petra Prvog koja je sada u potpunosti rekonstruisana, 77 putnih pravaca koje ljudi koriste, dakle ro nisu fikcije ili obećanja, trotoari, rasvjeta i tako dalje.
Iako su praznici prilika za predah, poslije njih uvijek slijedi završavanje započetih poslova. Koji su to projekti koji će u narednom periodu biti okončani?
– U Derventi se uvijek radi. Poslije velike borbe i velikih opstrukcija, veliko je zadovoljstvo da je u toku rekonstrukcija objekta OŠ „Nikola Tesla“. Taj objekat je jedno od obilježja Dervente i ja vjerujem da će đaci već sljedeće školske godine biti u svojim učionicama. Ovdje je riječ o poslu vrednijem od pet miliona maraka i to je nešto oko čega smo trebali da se okupimo svi, bez obzira na političke razlike. Nažalost, kao i u slučaju osinjskog vodovoda, nije bilo tako. Novac za ovaj ozbiljan i veliki posao, nakon što smo mi proveli sva neophodna istraživanja i projektovanja, obezbedila je Vlada Republike Srpske.
Uveliko se radi i na proširivanju kapaciteta dječijeg vrtića?
– To je jedan od projekata na koji sam vrlo ponosan i koji će imati direktan uticaj na mnoge porodice. Ako ne eliminišemo u potpunosti, značajno ćemo skratiti liste čekanja za prijem djece u ovu ustanovu.
Zasigurno ima i planova koje biste željeli da objelodanite sugrađanima?
-Naravno da ima planova, a osnovni razlog su želje i potrebe naših stanovnika. Derventa zaslužuje da se širi, da raste, da svojim stanovnicima pruži više i bolje. Međutim, odgovor na vaše pitanje daće neko drugi, neko koga narod za nešto više od mjesec dana prepozna i povjeri mu upravljanje lokalnom upravom.
Slijedi nova godina i novi budžet i vjerujem da će u njemu biti dio sredstava predviđen za kapitalne investicije, odnosno izgradnju novih objekata i dovršetak započetih projekata. Imamo loše primjere iz našeg bliskog okruženja gdje su izvođači radova dovedeni u nezavidnu situaciju, jer im se ne plaćaju ugovoreni i izvedeni radovi. Vjerujem da smo mi u Derventi pametniji i da će biti zadržan kontinuitet razvoja.
Ovogodišnje praznovanje Velike Gospojine za Vas je, ipak, posebno. Naime, ovo je i 20. godina od početka Vašeg rukovođenja gradom. Kako vidite Derventu danas u odnosu na 2004. godinu?
-Vi jako dobro znate koliko je dijete od dvadeset godina i šta se sve desi da dođe do zrelosti ili punoljetsva! To su dvije decenije slušanja tuđih, prvenstveno, potreba, ali i želja, zahtjeva, molbi i tako dalje. U odnosu na Derventu kada sam ja sa svojim saradnicima preuzeo vlast, ova lokalna zajednica danas izgleda potpuno drugačije. Imali smo mnogo porušenih objekata, i privatnih i društvenih, mnogo uništenih i opustošenih privrednih kapaciteta, mnogo ljudi koji nisu imali nadu, mnogo porodica koje nisu znale od čega i kako preživljavaju i tako dalje. Danas su mnoge stvari drugačije. Ovdje ljudi rade i žive od svog rada, grad, ali i naša sela su neprepoznatljiva. Nabrajati sve ono po čemu je Derventa, u fizičkom smislu, drugačija, oduzelo bi mnogo vremena i prostora, a možda ne bi ni bilo moguće sjetiti se svega.
Doživjeli smo promjenu i u administrativnom smislu, jer smo dobili status grada i to po parametru zaposlenosti i rada, a prešli smo i put od nerzvijene do razvijene lokalne zajednice, i taj put je bio dug. Derventa je primjer za mnoge danas, ali nije bilo lako dobiti taj epitet.
Kažete da je Derventa primjer lokalne zajednice koja je u proteklih 20 godina prešla put od nerazijene opštine do razvijenog perspektivnog grada. S obzirom da se to dogodilo pod Vašim vođstvom, koji je bio recept za to?
-Svašta po malo, a danas bi rekli da je to multidisciplinarni pristup. Mnogo rada, mnogo odricanja, mnogo dobrih planova, neobično važna je saradnja i komplementarnost sa Vladom i ostalim institucijama Republike Srpske, ali i malo šarma, derventskog šarma.
Ali, možda je najvažnije da budete normalni, da radite domaćinski i za dobro, što bih ja kazao, ove kuće. Ta kuća je bila moj grad, lokalna zajednica i drugačije se nije moglo. Upravo zato danas imamo 34 kompanije sa stranim kapitalom i više od 900 privrednih subjekta različite forme, uključujući i komercijalna poljoprivredna gazdinstva. Naše kreditno zaduženje je 2,8 odsto, od dozvoljenih 18 procenata. Nije bilo godine a da nije bilo dijela budžeta predviđenog za kapitalno investiranje, uvijek se moralo naći ideja i novca za razvoj.
Gledajući sa ove vremenske distance, da li Derventa danas izgleda i živi onako kako ste je zamišljali na početku Vašeg prvog mandata?
-Treba imati na umu da su se okolnosti značajno promijenile, da bi ciljevi i želje od prije 20 godina danas vjerovatno bili drugačiji. U privrednom smislu, jer ja sam došao iz privrede, želio sam razvijenu Derventu, sa dosta radnih mjesta, sa dosta preduzetnika i preduzeća i u tom smislu sam zadovoljan. Želio sam infrastrukturno razvijeniji grad i naša sela i u tom smislu sam u dobroj mjeri zadovoljan. Posebna želja mi je bila relaksacija međunacionalnih odnosa i u tom smislu sam zaista zadovoljan, jer smatram da je, poslije ratnih strahota i pojedinačnih ljudskih patnji kroz koje je prošla, Derventa izrasla u tolerantnu sredinu, otvorenu za sve ljude koji žele mirno i normalno da žive. Naravno, neki opšti trendovi koji su zahvatili region Balkana nisu ni nas zaobišli, ali to je nešto na šta mi lokalni političari teško možemo da utičemo.
Praznik
Šta biste poručili sugrađanima povodom Dana grada i krsne slave Sabornog hrama?
-Velika Gospojina i naš dervenski Vašar su nešto po čemu je Derventa, evo skoro dva vijeka, prepoznavala i prepoznavaće se dok je svijeta i vijeka. To će uvijek biti prilika da se okupimo, da se družimo, ali i da vidimo šta smo to uradili i šta planiramo. Posebni su ovo dani za Dervenćane, dani kada se živi punim plućimma i kada se u Derventi sjate ljudi iz svih krajeva. Moramo da čuvamo i njegujemo Veliku Gospojinu i tradiciju Vašara dugu 173. godine.
Neka je svima, a posebno vjernicima Srpske pravoslavne crkve, kao i svim ljudima koji se raduju slavlju, srećan praznik Uspenja Presvete Bogorodice – Velika Gospojina.
Izbori
Na pragu smo lokalnih izbora i dolaska nove rukovodeće garniture. Koja bi bila Vaša poruka za njih?
-Znate, među nama vjerovatno ima i onih koji bi ove poslove radili daleko bolje, ali se nisu kandidovali, nisu se ponudili biračima. Ubijeđen sam da će među nama biti dovoljno mudrosti, da ne kažem pameti, da izaberemo najbolje od onih koji su se kandidovali. Želim da naglasim da je u politici izuzetno važan kontinuitet, a to smo najbolje vidjeli na primjerima iz našeg neposrednog okruženja, gdje je taj kontinuitet prekinut, pa su se kao posljedica javili brojni problemi.