Grijna sezona koja je na pragu većini Dervenćana biće ogromno opterećenje za kućni budžet, s obzirom na cijene drveta, peleta, uglja, ali i struje, koje su više nego lani.
Ipak, za razliku od prošle godine ne vlada nestašica za ogrevnim drvetom i peletom, a prodavci u zalihama imaju dovoljne količine svih vrsta ogreva.
Paleta drveta prodaje se po cijeni od 260 do 300 maraka, u zavisnosti da li je uključen i prevoz, dok metar kubni drveta košta od 50 do 100 KM.
Mladen Bojanić sedam godina se bavi pripremom i isporukom ogreva, a cijenu diktira vrsta drveta.
– Paleta od 1,7 metara kubnih iscijepanog drveta košta 260 maraka, dok je metar kubni drveta sa prevozom 100 KM. To je cijena za bukvu i hrast, dok su lipa, jasika i topola od 50 do 60 KM za metar kubni – objašnjava Bojanić.
Oni koji imaju svoju šumu uslugu sječenja drveta treba da plate 50 KM po metru kubnom, na šta treba još dodati i troškove prevoza.
Kada se radi o uglju, tona stanarskog košta 200 KM sa uračunatim i prevozom, dok banovićkog ima slabije u ponudi, a tona se kreće oko 260 KM.
Potražnja za peletom raste iz godine u godinu, a u jedinoj derventskoj fabrici „Dedina“ kažu da je u toku isporuka ugovorenih količina.
– Do kraja godine ne primamo narudžbe. Cijena za ugovorene količine je 480 KM po toni bez prevoza, i na nivou je prošlogodišnje – rekli su iz „ Dedine“.
Grijanje na struju i dalje je izbor jednog broja sugrađana, iako je ovaj način grijanja značajno skuplji u odnosu na prethodne godine.
Za koji god se energent odlučili, Dervenćani se slažu da je ogrev postao značajan udar na kućni budžet i da je za njegovu nabavku potrebna višemjesečna štednja.
– Nabavka ogreva postala je investicija koju ne možemo priuštiti bez štednje. Ranije sam oko deset metara drveta i dvije tone uglja za svoje domaćinstvo mogao da obezbijedim štedeći dva mjeseca, a sada za to moram da štedim gotovo čitavu godinu. I nisu problem samo cijene ogreva, već sveukupni troškovi života koji su drastično porasli – kaže sugrađanin Nebojša, dok Dervenćanka Nada dodaje da stanovnici u gradskom području imaju dodatni problem sa skladištenjem ogreva.
– Svi mi koji živimo u stambenim zgradama nemamo mogućnost da ogrev pripremamo po malo, kada smo u finansijskoj mogućnosti ili kada je povoljniji, već onda kada je to komunalnim pravilima dozvoljeno. Jasno je da je ogrevno drvo ruglo na zelenim površinama, ali mi jednostavno nemamo drugo mjesto za njega – dodaje ona.
Knez
Šezdesetogodišnji Zoran Knežević, među sugrađanima poznatiji kao Knez, i ove sezone uslužno cijepa i slaže drva.
– Iako mnogi sada drvo cijepaju mašinski, ja se držim starog načina. Tako mi je draže i to radim više od 30 godina. Cijepanje po metru košta deset maraka, a toliko je i slaganje – kaže Knežević.