Sjetva na pripremljenim parcelama širom Dervente samo što nije počela, a poljoprivrednici pažljivo preračunavaju ulaganja u svaku brazdu, s obzirom da im cijene repromaterijala, uz neizvijesne vremenske uslove, i ove godine predstavljaju najveću kočnicu.
Visoke cijene mineralnog đubriva koje su obilježile lanjski proizvodni ciklus ovog proljeća su doneke „splasnule“, kao i cijene goriva, međutim ovogodišnju sjetvu obilježiće više cijene sjemena.
Poljoprivredne apoteke u Derventi dobro su snabdjevene, a đubriva raznih proizvođača sada su povoljnija za 30 do 50 odsto, dok je sjemenski kukuruz skuplji 20-tak odsto.
– Ovih dana posebno su tražena mineralna đubriva i kukuruz, jer je bilo najava pojeftinjenja, pa je većina poljoprivrednika čekala poseljednji trenutak pred sjetvu. „Kan“ iz Turske košta 115 maraka za 100 kilograma, slovački 118, dok su mađarski i austrijski po 120. Amonijum nitrat košta 126, a Urea 132 KM. Najrasprostranjenija je „petnaestka“ koja košta 162 marke. Kada se radi o sjemenskom kukuruzu, vreća od 25.000 zrna koša od 85 do 140 KM – kažu u apoteci „Novoprom“, dok u radnji „Golić trejd“ dodaju da će, sudeći prema prodaji repromaterijala, proljećna sjetva biti obimnija nego lani.
– Ovog proljeća cijene mineralnog đubriva su u padu, na primjer „Kan“ koji je bio 170, sada košta 120 ili 116 maraka. Skuplje je sjeme kukuruza koje je sa 80 poskupjelo na više od 100 KM za vreću od 25.000 zrna – kažu u ovoj poljoprivrednoj apoteci.
Sjetva bi, ako vremenske prilike dozvole, prvih dana aprila trebalo da počne na parcelama „Poljoprivrednika“. Za sjetvu, najviše kukuruza i soje, spremno je oko 600 hektara zemljišta.
– Obično sa sjetvom krećemo 1. aprila. Od 300 hektara pod kukuruzom oko 100 hekatra će biti za silažu, a 300 hektara će biti pod sojom. Mi imamo sopstvena sjemena strnih žita, pšenice, ječma i tritikale, dok sjemena kukuruza i soje uglavnom kupujemo – rekao je direktor „Poljoprivrednika“ Zlatko Mikerević dodajući da je primjetno poskupljenje sjemena kukuruza i soje.
– Sjeme soje sada košta oko četiri marke za kilogram, a bilo je dvije do 2,30 KM. Kukuruz je poskupio za 20 odsto u odnosu na prošlu godinu. Sjemena iz regiona su malo jeftinija, jer je i kvalitet objektivno malo niži, a svjetskih korporacija skuplja – navodi Mikerević podsjećajući da „Poljoprivrednik“ obrađuje površine u Derventi, Brodu, Odžaku i Modriči.
Ratar iz Agića Ljubiša Nikolić kaže da je već zasijao 80 dunuma zobi i da sadašnje cijene mineralnog đubriva i sjemena nisu povoljne.
– Đubrivo je malo jeftinije, a sjemena su poskupjela, tako da dođemo na isto. Planiram da zasijem 80 dunuma kukuruza i moram da nabavim kvalitetnije, a samim tim, i skuplje sjeme kako bi imao kakav – takav prinos. Kada je u pitanju đubrivo, nemamo šta očekivati ako smanjimo količinu po sjetvenim površinama – kaže Nikolić.
Ljubomir Tadić u Velikoj Sočanici u planu ima sjetvu 30 dunuma kukuruza, te ječma, zobi i soje.
– Ko posije može nešto i očekivati, oduvijek je tako bilo. Moramo rizikovati – dodaje Tadić.
U Republici Srpskoj će ovog proljeća biti zasijano 170.653 hektara, a ukupna vrijednost ratarsko povrtarske proizvodnje procijenjena je u iznosu od 1,25 milijardi KM, podaci su iz informacije o zasnivanju novog proizvodnog ciklusa u poljoprivredi koju je usvojila Vlada Srpske. Prema procjenama stručnih službi, prinos kukuruza se može očekivati u intervalu od šest do sedam tona po hektaru.
Podsticaji
Ratari ove godine mogu računati na podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede od 180 miliona KM za finansiranje tekuće proizvodnje i kapitalnih investicija. Obezbijeđen je regres za dizel gorivo za proljetne i jesenje radove u količini od 100 litara odnosno 75 KM po hektaru obradive površine. Takođe, ratari mogu da dobiju i regres za sjemena domaćih proizvođača u iznosu od 50 odsto maloprodajne cijene, a obezbijeđena su dodatna sredstva za podršku sjetvi industrijskih kultura merkantilne soje, suncokreta i uljane repice u iznosu od 300 KM po hektaru, kao i dodatna sredstva za zasnivanje organske proizvodnje u iznosu 600 KM po hektaru i 500 KM po uslovnom grlu.