Siromašenje izraza, uticaj interneta i popularnih „emotikona“, te kultura brze i pozajmljenicama i skraćenicama ispunjene komunikacije, sve su prisutniji i među najmlađima, zbog čega je njegovanje maternjeg jezika od izuzetne važnosti već od prvog susreta sa govorom i pismom.
Stav je to profesora razredne nastave u derventskim osnovnim školama koji imaju važnu i nezavidnu ulogu upoznavanja đaka sa maternjim jezikom i pismom. Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika, koji se obilježava 21. februara, učitelji su s nama podijelili načine uz pomoć kojih se suprotstavljaju siromaštvu izraza, te podstiču opismenjavanje najmlađih generacija.
– Još od malih nogu treba da gajimo i razvijamo ljubav kod djece prema pisanoj i izgovorenoj riječi. Važno je da se u razgovoru sa djecom lijepo izražavamo, da ih pažljivo slušamo dok govore, da im čitamo, da im pjevamo, recitujemo – rekla je učiteljica u Osnovnoj školi „19. april“ Suzana Brestovac primijetivši da djeca sve češće u školu kreću sa problemima u govoru.
– Primijetno je tepanje, izgovor riječi bez pojedinih glasova ili jednostavno siromašan rječnik za taj uzrast. Kada je riječ o pismu, kao stubu pismenosti, mi učitelji najviše volimo kada nam djeca dođu u školu bez prethodnog znanja, jer takva djeca najbolje usvoje tehniku pravilnog pisanja. Kada je početno opismenjavanje djeteta pravilno urađeno, kasnije nadogradnja novih znanja u govoru, čitanju, pisanju idu lako – dodala je ona istakavši da je pored učitelja veliku ulogu u opismenjavanju imaju, naravno, i roditelji.
Da formiranje osjećaja za maternji jezik i pismo uslovljava osjećaj pripadnosti i identifikacije sa jednom kulturom, običajima i tradicijom istakao je profesor razredne nastave u OŠ „Đorđo Panzalović“ u Osinji Danijel Ložnjaković.
– Motivisati djecu da pišu ćirilicom je sve teže zbog uticaja društvenih mreža i globalne upotrebe latinice. je što imamo priliku da kroz fakultativnu nastavu djecu upozanjemo sa kaligrafijom, pa nezaobilazne aktivnosti su i takmičenja u lijepom pisanju i recitovanju – rekao je Ložnjaković.
Učiteljica u OŠ „Todor Dokić“ u Kalenderovcima Danijela Kršić smatra da je važno kod djece razvijati ljubav prema pisanoj riječi.
– Pomoću slikovnica, knjiga, enciklopedija, odlascima u biblioteku i sličnim aktivnostima nastojim motivisati učenike da se zaljube u knjigu i da shvate ljepotu pisane riječi i često im kažem da nema ljepšeg i bogatijeg jezika od našeg. Podstičem ih kroz lektire, recitatorske sekcije, dječiju štampu, kvizove, jezičke igre da formiraju osjećaj za jezik gotovo kroz igru, tako da i nemaju stvarni osjećaj da uče, nego im to dolazi prirodno. Uključivanje djece u pisanje treba uvesti tako da im ne stvara opterećenje, već zadovoljstvo. – objasnila je Kršićeva, a da je u najranijim razredima važnije razvijati senzibilitet i ljubav prema maternjem jeziku složio se i profesor razredne u OŠ „Nikola Tesla“ Željko Đukić.
– Opismenjavanje ne smije biti odvojeno od suštine maternjeg jezika, odnosno govora i pisanog govora. Nit se opismenjavanje može smatrati kao dovoljno samom sebi. U razrednoj nastavi smatram da je mnogo važnije razvijati ljubav prema maternjem jeziku od same tehnike opismenjavanja, u čemu svakako, veliku ulogu može odigrati sama senzibilnost učitelja prema maternjem jeziku – kazao je Đukić koji se primijetio da se od petog razreda uticaj interneta brzo i višestruko pojačava.
– Taj uticaj se ogleda u smanjenoj kreativnosti govora maternjim jezikom, đaci više ne vole časove kulture govora, i ako govore upotrebljavaju kraće sintagme koje se učestalo ponavljaju u tim dječijim aktivnostima na internetu, a koje u kombinaciji sa maternjim jezikom ne zvuče nimalo lijepo – rekao je Đukić.
Skraćenice
Kako su istakli učitelji, već u nižim razredima osnovne škole primijetna je sve učestalije kombinovanje srpskog i stranih jezika.
– Ono što kod djece često imamo priliku da čujemo jeste da, na primjer, za svoju najbolju drugaricu kažu ona je moja: ,,BFF!“ (na engleskom jeziku: Best friends forever). Pored toga što,ubacuju u govor engleski jezik, još ga i skraćuju. To nažalost primijetimo i u slučaju srpskog jezika, tako da često možemo da pročitamo LP, umjesto izraza „lijep pozdrav“ – kazala je učiteljica Suzana Brestovac.