Derventa je grad sa velikom perspektivom, sa velikim planovima i šansama da značajno promijeni svoj izgled.
Poručio je to u intervjuu Derventskom listu gradonačelnik Milorad Simić sumirajući godinu između dvije Velike Gospojine i predstavljajući svoju viziju razvoja grada u narednom periodu.
Pored završetka već započetih projekata, od kojih su neki u finalnoj fazi i u čijim blagodatima će uživati veći broj stanovnika, slijedi i novi investicioni ciklus, koji je, prema riječima gradonačelnika, vrijedan oko 10,5 miliona maraka.
U Derventi se posebno poštuje tradicija, a praznični razgovor sa Vama jedna je od tih tradicija. Kada se osvrnete na period od lanjske Velike Gospojine i Dana grada do danas, kako Vam Derventa izgleda?
– Iza nas je period koji je obilježen stvaranjem pretpostavki za realizaciju projekata koji će promijeniti lice grada, izradom dokumenata koji će omogućiti da ti planovi mogu da se realizuju, zatim krojenjem finansijske konstrukcije, bez koje sve to ne bi bilo moguće. Ali, kada je riječ o svim ovim elementima, moramo imati na umu da je ambijent u kojem smo radili bio prilično nepovoljan. Stiglo nas je naslijeđe političke nestabilnosti, nepovratno izgubljenog vremena i uticaja ljudi koji se politikom bave na način koji ne nudi ništa napredno.
Iako je period kada je trebalo osmisliti i planirati poslove koji su realizovani 2022. godine bio politički traumatičan, ipak se našlo prostora za njihovu realizaciju.
– Pomalo je već postalo rutina da mi gradimo puteve, uređujemo ulice i ostale javne površine i tako dalje. Zbog toga ovi projekti, koji su ljudima često važni, kao i oni koje mi zovemo velikim, ponekad padaju u sjenu. Zbog toga želim da sve nas podsjetim da smo gradili puteve u Osinji, Rapćanima, Polju, Velikoj Sočanici, Pojezni, Lugu i Bišnji, da smo uredili ulice Filipa Višnjića, Branislava Nušića i Ive Andrića. Takođe, uredili smo i površine oko zgrade „Dervenćanka“ i objekta Derventskog lista, a u Novim Lužanima, Omeragićima, Gornjem Detlaku i Modranu su rekonstruisani postojeći ili izgrađeni novi društveni domovi. Spomenike u Donjoj Lupljanici, Rapćanima i Trstencima smo takođe rekonstruisali i uredili. Priča o izgradnji i opremanju novog Vatrogasnog doma, takođe, traje već neko vrijeme, i pomalo već postaje rutinska. Ali, ulaganjem u Vatrogasni dom mi stvaramo uslove za preseljenje vatrogasaca – spasilaca u novi objekat, kako bi svoju funkciju obavljali što lakše i efikasnije. Slijedi nam finiš izgradnje Rukometnog igrališta, kako bi stvorili uslove da oni koji žele mogu da se bave sportom, ali i da oživi ovaj dio grada. Takođe, izgradnja igrališta na Čardaku je u završnoj fazi.
Šta je to čime bi se gradska administracija, a na koncu i Dervenćani, uskoro mogli da pohvale?
– Dakle, najviše vremena posvetili smo odgovoru na pitanje o objektu Osnovne škole „Nikola Tesla“, zatim početku proširenja kapaciteta vrtića „Trol“, za šta već postoji finansijska konstrukcija, kao i projektovanju i izboru izvođača radova za nastavak rekonstrukcije Ulice kralja Petra Prvog. To je ono što će u narednom periodu biti vidljivo okom, ali nipošto ne treba zaboraviti najveći projekat čija realizacija je u toku, a to je izgradnja osinjskog vodovoda. Nisam siguran da građani znaju kroz šta smo sve prošli dok ovaj projekat nismo doveli u završnu fazu, odnosno u fazu konačnih priključaka. Smatram to jednom velikom pobjedom snaga koje u derventskoj politici žele napredak sredine, nad onima koji politiku doživljavaju kao instrument opstrukcije, ucjenjivanja i omalovažavanja. Slično je bilo i sa projektom rekonstrukcije škole.
Nije osinjski vodovod jedini ovakav projekat?
– Osim osinjskog, završen je vodovod u Kalenderovcima, dok su u fazi realizacije i vodovodi u Agićima, Donjem Višnjiku i Kostrešu, a ukupno bi trebalo da bude izgrađeno više od 180 kilometara vodovodne mreže. U izgradnju vodovoda uloženo je ili je isplanirano ulaganje više od četiri miliona maraka. Naravno, dio novca obezbijedili su domaćini koji najbolje znaju šta znači voda iz vodovoda, a veći dio novca, odnosno dvije trećine, obezbijedili smo u našem budžetu i to iz vlastitih sredstava.
Problemi i nepredviđene situacije su sastavni dio života i rada. Koji su planovi ili projekti bili podložni upravo tome?
– Posao nas u gradskoj administraciji jeste da rješavamo probleme, a ne da tražimo alibi u kojekakvim teškoćama koje se pojavljuju. Ipak, ima stvari koje usporavaju željenu dinamiku, to se ne može demantovati. Vidite, da je sve bilo do nas, rekonstrukcija objekta Osnovne škole „Nikola Tesla“ već bi uveliko bila u toku, ali suočili smo se sa opstrukcijama političkog karaktera, a onda su neki ljudi koji imaju drugačiji pristup koristili procedure za usporavanje i ometanje. Upravo su procedure, odnosno mogućnosti koje procedure nude, često limitirajući faktori, a to smo najbolje osjetili na školi i osinjskom vodovodu gdje smo zbog takvih stvari izgubili najmanje godinu.
Ono što je zasigurno vrijedno pohvale jeste stabilnost gradskih finansija, u ovo, globalno nestabilno vrijeme. Nedavno ste najavili raspodjelu budžetskog suficita. Kakvi su planovi sa viškom budžetskih sredstava i otkud uopšte taj suficit?
– Kao i do sada, potpuno je sigurno da će novac biti raspoređen na način koji zadovoljava najviše potreba naših građana. Ako mislite na konkretne prijedloge, na tome se radi i javnost će uskoro biti obaviještena u šta će biti uloženo više od dva miliona maraka. A kada je riječ o našem budžetu, ponosan sam na činjenicu da mi već dugi niz godina nismo zakasnili ni sa jednim davanjem, da smo redovno i na vrijeme izmirivali sve naše obaveze i pri tome, svake godine, pa i ove, imali dio sredstava opredijeljen za investiranje u infrastrukturne projekte. Naša zaduženost je 2,81 odsto, a dozvoljeno je 18 odsto. To govori sa kolikom dozom odgovornosti smo pristupali trošenju novca, a kreditno smo se zaduživali samo u situacijama kada je to bilo nedvosmisleno opravdano. Ostatak sredstava, odnosno suficit, plod je domaćinskog pristupa i opreznog trošenja onog što nam je na raspolaganju.
Koji poslovi će, kada se radi o Gradskoj upravi, dominirati u posljednjem kvartalu godine?
– Ako nas vremenske prilike posluže svjedočićemo rekonstrukciji dijela Ulice kralja Petra Prvog, čemu smo dodali i rekonstrukciju stepeništa na ulazu u Policijsku stanicu. Završena je procedura javne nabavke za rekonstrukciju mosta u Donjem Detlaku, a izvjesno je da će početi radovi i na vrtiću i tako dalje. Da ne pominjem opet osinjski i druge vodovode, iako je specifičnost vodovoda da mediji nemaju šta fotografisati i snimiti.
Pred Derventom su svečani dani, koja je Vaša poruka sugrađanima?
– Već dugo šaljem poruke građanima prilikom obilježavanja raznih važnih praznika, a Velika Gospojina je, za nas u Derventi, jedan od najvećih. Prvih godina slao sam poruke u kojima sam pozivao na mir i toleranciju, a sada je to kod nas u Derventi nešto što je uhvatilo korijen i na šta sam vrlo ponosan. Uloga porodice u svakom, pa i našem društvu, je nemjerljiva i mislim da svi moramo da radimo na tome da razvijamo i dodatno osnažujemo osjećaj za porodicu. Upravo su praznici, pa i Velika Gospojina, prilika da se porodica okupi i svakog od nas učini snažnijim, pametnijim osjećajnijim. Svima nama želim da praznične dane provedemo s porodicom, da se na Vašaru malo opustimo i zabavimo, kako bi naredne dane i obaveze koji oni nose dočekali spremniji i odlučniji.
Svim građanima želim srećan Dan grada Derventa, a posebne čestitke upućujem sveštenicima i vjernicima Srpske pravoslavne crkve!
Slijede milionske investicije
Mogu li da se očekuju nove investicije na području grada?
Kada govorimo o investicijama koje nas u narednom periodu očekuju, možemo slobodno da govorimo o novom investicionom ciklusu. Uskoro će biti raspoređen suficit od dva miliona maraka koji je predviđen za investicije, sljedeće godine prijedlog kapitalnog budžeta biće takođe oko dva miliona, dok je za rekonstrukciju objekta OŠ „Nikola Tesla“ rezervisano 5,27 miliona, a za obdanište oko 1,2 miliona KM. Kada to saberemo dolazimo do iznosa od 10,5 miliona maraka investicija koje se pokreću do kraja ove i tokom iduće godine. Tome može da se doda i iznos koje ulažemo u vodovode, kao i sredstva koja viši nivoi planiraju da ulože u različite projekte na području grada ili na granici sa susjednim lokalnim zajednicama.