Bogojavljenje, praznik krštenja Isusa Hrista i objavljivanje Bogočovjeka, obilježen je liturgijama u svima hramovima u Derventi, a najveći broj vjernika okupio se u molitvi u Sabornom hramu Uspenja Presvete Bogorodice, potom u bogojavljenskoj litiji i osveštanju bogojavljenske vode.
Bogojavljenje je jedan od najvećih hrišćanskih praznika, koji predstavlja objavljivanje Bogočovjeka i uvođenje Hrista u mesijansku misiju. Tog dana se, prema Bibliji, poslije krštenja Isusa Hrista u rijeci Jordan, koje je obavio Jovan Krstitelj, Sveti duh u vidu goluba spustio na Isusovo rame i začuo se glas Boga Oca s neba. Tako se Bog javio u tri ličnosti: Oca, Sina i Svetog duha.
Vjernici se, na Bogojavljenje, pozdravljaju riječima „Bog se javi“, a otpozdravljaju sa „Vaistinu se javi“.
Namjesnik derventski protojerej – stavrofor Radojica Ćetković poručio je da Bogojavljenje okuplja vjerni narod u molitivi i osveštanje bogojavljenske vode.
– Prema blagoslovu našeg vladike povukli smo se u hramove, jer smo bili počeli zaboravljati šta je suština ovog praznika. Na Bogojavljenje osveštavamo vodicu koju vjernici odnose svojim domovima, čuvaju je i piju u slučaju bolesti – rekao je Ćetković.
Bogojavljensku litiju oko Sabornog hrama i ovog Bogojavljenja predvodio je Stanoje Simić iz Donje Lupljanice i to 20. put.
Vjerovanja
Za Bogojavljenje se vežu brojna vjerovanja, između ostalog, da je bogojavljenska voda ljekovita i da je zaštita od nečistih sila. Hrišćanstvo uči da se ta voda nikada ne kvari, jer u njoj prebiva sila Duha Svetoga. Prema narodnom vjerovanju, u noći uoči Bogojavljenja, otvaraju se nebesa i na njima se ukazuje Bog. Tada treba poželjeti želju koja će se ispuniti. Na Bogojavljenje se, prema vjerovanju, predskazuje vrijeme tokom godina. Ako na taj dan bude jak mraz ili pada snijeg godina će biti rodna, a ako bude vedro, godina će biti sušna.