Друштво

Umjesto vrcanja meda
bore se da pčele prežive

Loše vremenske prilike tokom maja, odnosno u sezoni cvjetanja bagrema, nisu dopustile pčelama dovoljnu ispašu, pa se u košnicama očekuje i manje meda, kažu derventski pčelari, ističući da će ove godine morati da se bore za opstanak pčelinjih društava.
Baš kao i prošla i ova godina će, po svemu sudeći, biti teška za sve koji se bave pčelarstvom, a potražnja za eliksirima koje pčele daju i dalje je velika.
Spasoje Kulaga pčelarstvom se bavi već 27 godina, a na imanju u Trstencima ima oko 100 pčelinjih društava. Ovu godinu ocjenjuje kao veoma lošu i izazovnu.
– Bagrem koji se u najvećoj mjeri koristi za ispašu pčela prošao je u kišnom periodu. Pčele su tokom kišnih dana bile i na ivici gladi i morali smo ih i prihranjivati što je veoma rijetka pojava u maju – kaže Kulaga objašnjavajući da će ova situacija prouzrokovati probleme i u nastavku godine, prvenstveno u očuvanju pčelinjih zajednica.
– Zalihe meda za zimu su takođe veoma male, jer svi mi kada vrcamo med, ostavimo dio bagremovog meda pčelama za zimu. Pred nama je težak period i zahtjevaće mnogo rada i znanja da se sačuvaju pčelinje zajednice – rekao je Kulaga dodavši da bez obzira na cijenu meda od 20 KM za kilogram, potražnja ne jenjava.
Poslije bezuspješne bagremove paše, Aleksandar Topalović koji u Kuljenovcima ima 70 pčelinjih društava, nade polaže u ljetnji period.
– U mom pčelinjaku gotovo da i nema prinosa bagremovog meda. Nadam se poboljšalju vremenskih prilika, da barem nešto sakupimo livadskog, lipovog i meda od medljike. Zaista je ovo jedna teška godina – kaže Topalović.
Predsjednik Udruženja pčelara „Lipa“ Dušan Pijetlović kaže da su pčelari i pored poteškoća sa nepovoljnim vremenskim prilikama suočeni i sa poskupljenjem repromaterijala.
– Troškovi su povećani za oko 30 odsto. U ovom slučaju nam dobro dođu podsticaji iz gradskog i republičkog budžeta kako bi prevazišli tešku situaviju – kaže Pijetlović dodavši da „Lipa“ broji 48 članova.

Statistika
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku pčelari u Republici Srpskoj su tokom 2022. godine proizveli 2.149 tona meda ili 13,6 kilograma po košnici, što predstavlja visoku proizvodnju. Građani su lani, prema statističkim pokazateljima, u prosjeku pojeli nešto više od 1,9 kilograma meda po osobi što ih svrstava među najveće potrošače meda u Evropi.

Related posts

КУЗМАНОВИЋЕВА НА ТАКМИЧЕЊУ РС ИЗ ФИЗИКЕ

admin

„Со“ отима од заборава страдања у Дому ЈНА

admin

„Карта за рај“ и „Шапе гњева“ у четвртак

admin

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete s ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvatam Pročitaj još