Mi koji donosimo odluke moramo da razvijamo planove koji će našu sredinu činiti ljepšom i naprednijom i čijom realizacijom će biti zadovoljan veliki broj naših stanovnika. Upravo u tom pravcu idu i aktuelni projekti i praksa donošenja plana kapitalnih ulaganja koju smatram da ne treba da prekidamo. Ove godine u na raspolaganju imamo 1,5 miliona maraka, a ideja je da malo više sredstava uložimo u projekte koji će biti realizovani u gradskom području.
Kazao je to u intervjuu Derventskom listu gradonačelnik Milorad Simić koji je s našim čitaocima podijelio mišljenje o realizovanim planovima, „zdravlju“ gradskog budžeta, projektima i ulaganjima koji tek slijede, ali i o aktuelnim temama poput posjete hrvatskog predsjednika i uručenja odlikovanja 103. brigadi HVO-a u Derventi.
– Izgradnja povjerenja, tolerancije, pa ako hoćete i suživota, nije nimalo jednostavan, već je vrlo zahtjevan i dug proces. Vidite, da se izazove rat treba jedan ili mala grupa neodgovornih ljudi, a da se izgradi povjerenje i tolerancija potrebno mnogo više. Smirivanju tenzija svakako bi pomoglo da se o događaju raspravlja u institucijama i da se tom teškom temom bave oni koji su izabrani i plaćeni za to – poručio je Simić.
Praznici su prilika da se zastane i sagleda šta je od planiranog realizovano, a šta tek slijedi. Koje biste ostvarene planove gradske administracije izdvojili, a koji od njih tek treba da se materijalizuju?
– Planove možemo da dijelimo prema različitim kriterijumima, ali prema mom mišljenju, najvažniji kriterijum je zadovoljstvo ljudi. To bi neko mogao da nazove i populizmom, ali mora se voditi računa o tome šta naši ljudi žele i šta će im, osim zadovoljstva, popraviti uslove života. Zbog toga neki od projekata male vrijednosti, u smislu novca, imaju veliku vrijednost u smislu zadovoljstva ljudi. Međutim, mi koji donosimo odluke, moramo da vodimo računa i o širem kontekstu, da razvijamo planove koji će našu sredinu činiti ljepšom, naprednijom, čijom realizacijom će biti zadovoljan veliki broj naših stanovnika. Jedan od takvih projekata je osinjski vodovod, čijom dinamikom realizacije sam zadovoljan, ako izuzmemo godinu koju smo izgubili, zatim to je rekonstrukcija objekta Osnovne škole „Nikola Tesla“, proširenje kapaciteta vrtića „Trol“, a slijedi nam izgradnja kanalizacije „Lug“ za šta je priprema projektne dokumentacije u završnoj fazi. Zatim, slijedi izgradnja kanalizacije u drugim dijelovima grada i tako dalje.
Kakvo je „zdravlje“ gradskog budžeta poslije prvog kvartala 2023. godine?
– Ako bi tražili najkraći odgovor onda bi to bilo da naš budžet ispunjava naša očekivanja i planove. Ja sam po prirodi štedljiv i oprezan kada je trošenje novca u pitanju. Drage su mi uštede i mogućnosti koje takav pristup nudi. U javnosti se pojavljuju informacije da se lokalne zajednice suočavaju sa manjkom prihoda, ali mi koristimo vlastite kapacitete da izbjegnemo bilo kakve probleme. Uglavnom, naš budžet je stabilan, ispunjavamo sve naše obaveze, a upravo na sljedećoj sjednici Skupštine grada pred odbornicima će se naći informacija o izvršenju prošlogodišnjeg budžeta. Mogu reći da smo prošle godine ostvarili suficit čija će raspodjela biti predmet rasprave u narednom periodu.
Ono što obilježava svako proljeće u Derventi jeste donošenje plana kapitalnih ulaganja. Možete li naše čitaoce upoznati sa najvažnijim dijelovima ovog dokumenta?
– To je praksa koju smatram da ne treba da prekidamo, jer je najbolja potvrda zrelosti mogućnost samostalnog investiranja i samostalnog odlučivanja o vrstama investicija. Ove godine na raspolaganju imamo 1,5 miliona maraka, a ideja je da malo više sredstava uložimo u projekte koji će biti realizovani u gradskom području. Želja je da milion maraka opredijelimo u radove na ulicama i trotoarima, a najveći takav projekat je nastavak rekonstrukcije Ulice kralja Petra u kojoj će biti uređeno još nekoliko pratećih detalja. Takođe, za projektovanje želimo da rezervišemo 150.000 KM, jer nam je to uslov za planiranje, a ostalih 350.000 KM rasporedićemo na projekte koji su, takođe, važni za veći broj građana.
Nedavno je ugovorena finalna faza izgradnje osinjskog vodovoda, jednog od najvažnijih projekata, a u kojoj fazi je projekat rekonstrukcije objekta Osnovne škole „Nikola Tesla“, proširenje vrtića „Trol“…
– Ulazak u finalnu fazu izgradnje osinjskog vodovoda je definitivno pobjeda progresivnih i naprednih snaga nad onima koji napredak cijene samo po ostvarivanju ličnih interesa. Nije tako davno bilo kada su različiti emisari hodali ovim krajevima i tvrdili kako od toga nema ništa, kako je sve to prevara i slično. Evo, demantovali smo ih ulaskom u završnu fazu, a to je izgradnja sekundarnih vodova koji bi morali da budu završeni za manje od pola godine. Kada je riječ o školi, nije nepoznanica da je i tu, kao i kod vodovoda, bilo teških opstrukcija i da smo i u tom slučaju izgubili godinu. S tim da su, u slučaju škole, opstrukcije išle i dalje, ali uspjeli smo da se izborimo s tim i sada je u završnoj fazi projektovanje i izrada tehničke dokumentacije, na osnovu koje će biti raspisan tender za izvođenje radova. Za razliku od ova dva projekta, proširenje vrtića nije nailazilo na tu vrstu problema, ali smo imali duge i komplikovane procedure koje privodimo kraju i očekujemo da radovi uskoro počnu.
Tema koja posljednjih dana zaokuplja veliku pažnju javnosti jeste posjeta hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića i odlikovanje 103. brigade HVO-a u Derventi. Jasno je da je ovaj čin nanio ogromnu štetu međunacionalnim odnosima u gradu.
– Nažalost, taj događaj ponovo je Derventu lansirao u prvi plan u svim medijima i mnogima dao priliku da se, umjesto svojim problemima, bave nama. Ja sam za dolazak predsjednika Hrvatske saznao u nezvaničnom razgovoru, nisam imao nikakvu zvaničnu najavu i tog časa kada sam saznao, rekao sam da se mene to ne tiče. Znam da se posjete stranih državnika ugovaraju i planiraju na višim nivoima i da niko od nas niti može, niti treba to da sprečava. Takođe, odmah sam reagovao i na odlikovanje i rekao, a to i sada ponavljam, da Derventa nije mjesto da se toj brigadi dodijeli odlikovanje, niti brigada koja je u svom sastavu imala osuđene ratne zločince uopšte treba da bude odlikovana. Ja lično, ali i ljudi oko mene i moji politički istomišljenici, u izgradnju mira, tolerancije i pomirenja uložili smo zaista mnogo. Vjerujem i želim da ovaj događaj ne poremeti dostignuti stepen tolerancije između Srba i Hrvata koji žive u Derventi. Vjerujem da, osim političara i onih koji misle da to jesu, niko drugi neće imati dugoročno štetu od ovog što se dogodilo.
Šta bi, prema Vašem mišljenju, moglo da doprinese smirivanju tenzija?
– Izgradnja povjerenja, tolerancije, pa ako hoćete i suživota, nije nimalo jednostavan, već je vrlo zahtjevan i dug proces. Vidite, da se izazove rat treba jedan ili mala grupa neodgovornih ljudi, a da se izgradi povjerenje i tolerancija potrebno mnogo više. Smirivanju tenzija svakako bi pomoglo da se o događaju raspravlja u institucijama i da se tom teškom temom bave oni koji su izabrani i plaćeni za to, a ne da se tenzija pojačava dolivanjem ulja na vatru, buđenjem emocija, diranjem u nezarasle rane mnogih i tako dalje.
Koja je Vaša poruka, u duhu praznika, svim sugrađanima?
– Kao i uvijek, želim da nam praznik vaskrsenja Hristovog donese ljubav i mir. Lični mir je neobično važan, jer ako je čovjek pred sobom, pred svojom savješću miran i čist, lakše će prebroditi sve izazove, lakše će razumjeti drugoga, lakše će oprostiti. Naravno, želim da svi praznike provedemo sa onima koji su nam dragi i čije prisustvo nas veseli, da sakupimo energiju za vrijeme koje je pred nama.
Ulaganja
Kada se govori o ulaganjima na području Dervente, mogu da se čuju impozantne brojke. Kako je to izgledalo u vremenu iza nas?
– Vidite, za precizan odgovor na to pitanje trebalo bi malo više vremena, ali sigurno je da možemo da govorimo o iznosu većem od 5,1 milion maraka. Od toga je 3,83 miliona KM vlastitih sredstava, odnosno sredstava koja su obezbijeđena u budžetu Dervente, a ostatak je stigao sa viših nivoa kroz različite projekte. Najviše novca, nešto manje od dva miliona, uloženo je u izgradnju lokalnih puteva, a naš budžet obezbedio je 970.000 KM, dok je s viših nivoa stiglo isto toliko novca. Najviše je, 850.000 maraka, stiglo od Vlade Republike Srpske, na čemu smo im zahvalni. U izgradnju osinjskog vodovoda uložili smo 1.175.000 KM iz budžeta, a ostali projekti bili su nešto manji, ako se vrijednosti mjerene stotinama hiljada mogu tako nazvati.